POVIJEST BICIKLIZMA: BICIKLIZAM - RADOST ŽIVOTA
U mozaiku ljudskih pronalazaka od vatre, pluga, mosta, kruha, pisma i knjige – kotač, uz kruh, predstavlja najveće otkriće.
Čovjek nije do sada otkrio ništa tako vrijedno i veliko što bi se moglo usporediti s njim. Stari Sumer poklonio je čovječanstvu kotač, onda su došla kola i dvokolica.
Nezadovoljni sanjari su nastavili dalje i svoje snove pretvorili u izgradnju najpopularnijeg prometala koje nazivamo biciklom. Bicikl ide u red najpoznatijih čovjekovih pomagala uopće. Poslije psa i konja, ova dvokolica je čovjekov najbolji prijatelj.
Ideja da se “zajaši” neko mehaničko sredstvo koje bi se pokretalo ljudskim mišićima dosta je stara. Povijest bilježi da su stari Etrušćani trčali držeći u rukama osovinu kotača.
Prva prijevozna sredstva s kotačima projektirao je Leonardo da Vinci.
Godine 1610. knez Don Francesco Peretti izumio je kočiju koja se je pokretala nogama. Pariški grof Mede de Sivrac izumio je “Celerifer” 1791. godine.
Između 1816. i 1820. godine, bavarski barun Karl F. Drais von Sauerbronn konstruirao je drezinu.
No prava revolucija u razvoju bicikla započela je 1855. godine kada je mladi francuski radnik Ernest Michaux na drezinu primijenio nekoliko vlastitih mehanizama i ta naprava se je sastojala od dva kotača sa sjedalom i upravljačem.
Kako je John Dunlop 1889. godine izumio pneumatike za kotače, novo prometalo definitivno je nazvano biciklom.
Početkom 20. stoljeća došlo je do novih poboljšanja na biciklu koji je tako postao prvo vozilo pristupačno većini ljudi.
Posljednji rođeni bicikl je mountain bike, a u bližoj budućnosti očekuje se rođenje novog tipa bicikla na radost ljubitelja ovog prometala. Danas je bicikl postao prvo ekološko vozilo na svijetu. U svijetu se smatra da ih ima približno dvije milijarde.
Velike biciklističke utrke poput Tour de France postale su središnji svjetski događaj. Ovo prometalo nalazimo po cijelom svijetu i većina ljudi svoj život ne može zamisliti bez bicikla.
Posljednjih pedeset godina naročito je razvijen rekreativni biciklizam koji obuhvaća ukupnu ili pojedinačnu vožnju na biciklima u obliku poludnevnih, jednodnevnih ili višednevnih izleta.
BICIKLIZAM - UKRAS PODRAVINE
Glavni centar i središte Koprivničko-križevačke županije je Koprivnica sa 30.000 svojih građana. Udaljena od Zagreba 100 km, od Beča 376 km i od Budimpešte 322 km.
Koprivnica je istovremeno i središte Podravine pa se građani Koprivnice i bližih naselja smatraju Podravcima. Koprivnica s bližim naseljima je poput stare Perzije ili talijanske Toscane. Svako naselje je poput muzeja ili knjižnice. Podravac čim se rodi ili je poljodjelac, ili pjesnik, ili slikar… a svaki je u pravilu zaljubljen u bicikl.
Simboli koprivničke Podravine su rijeka Drava s ekološkim mirom, pijetao kao zaštitnik obitelji i obiteljskog mira, podravski slikari naive koji su uljepšali likovnu umjetnost 20. stoljeća, a najveći gigant podravskog duha je kompanija Podravka d.d., uz Škodu najpoznatija srednjoeuropska kompanija.